utorak, 11. rujna 2018.

Vrijeme kao najbolji učitelj

Lijep pozdrav lijepi moji!

Dugo me nije bilo ovdje i neizmjerno me veseli to što ću ponovno komunicirati s vama (ili sa samom sobom? :'D). A zašto me nije bilo? eto, tako. Rado bih iskoristila izgovor da sam si uzela vrijeme odmora, ali istina je zapravo da sam se ulijenila kao prasica. Tko prizna, pola mu se prašta? :D Ali evo me, sada sam tu i bit ću tu dok si ponovno ne uzmem "vrijeme odmora", iako se nadam da se to ovoga puta neće dogoditi! 

Ono o čemu danas želim pisati je ono što zaokuplja moje misli u posljednje vrijeme, a to je upravo - vrijeme



Oduvijek su me živcirali isprazni citati poput "Vrijeme liječi sve rane", "Daj vremenu malo vremena"... Sve dok nisam spoznala snagu vremena i to da ono što razlikuje uspješnu od manje uspješne osobe je upravo - način kako raspolažu svojim vremenom. 

Istina je da nikada ne znamo koliko nam je vremena preostalo na ovoj prekrasnoj zemlji, iako svi mislimo da ćemo doživjeti bezbrižnu starost. Ono što meni pomaže da svakodnevno osvijestim važnost vremena je pomalo morbidna, ali istinita spoznaja, a to je da mi nitko ne može garantirati da ću se sutra probuditi. A nitko ne može garantirati ni vama.

Zapitajte se sada sa mnom: Da mi je danas posljednji dan života, bi li radio/la ovo što trenutno radim? Bi li se ljutio/la na voljenu osobu danas, kad bih znao/la da se sutra neću probuditi? Bi li bio/la u društvu osoba s kojima sam trenutno? Bi li se osjećao/la ovako kako se trenutno osjećam? Da znam da se sutra neću probuditi što bih govorio danas onima koje volim? 

Jesmo li sigurni da ćemo se sutra probuditi? 

Jesmo li sigurni da će se probuditi naši roditelji, prijatelji, partner?

Zašto onda ne radimo ono što volimo? Zašto se ljutimo na one koje volimo? Zašto se ne volimo?

Ovaj post odveo me je u potpuno drugačijem smjeru u kojem nisam očekivala da će me odvesti, mislim da mi duša nešto govori. Idem sada voljeti one koje volim. A isto preporučujem i vama.

Do sljedećeg puta; dobro jutro, dobar dan i laku noć!

Broj komentara: 14:

  1. Svaka čast na postu. Dopao mi se, jer u sebi nosi nevjerovatnu poruku i drago mi je što si ovim putem odlučila da je preneseš. <3

    sweet-dreams-14.blogspot.com - novi post

    OdgovoriIzbriši
  2. U pravu si. Traćimo vreme, tajčnije ja ga dosta traćim. "Da mi je danas posljednji dan života, bi li radio/la ovo što trenutno radim?" pa s obzirom da trenutno čitam tvoj post ne znam šta bih rekla haha ;D
    veoma inspirušući post, mene ova tema često brine. Jako me nervira što sam često u fazonu "Ja ću jednog dana..." a ne uzmem to u svoje ruke čim pre.

    milicaimp.blogspot.rs

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Hahaha good point! Ne znam ni ja što bih ti rekla na to :P hvala ti puno :)

      Izbriši
  3. What a wonderful post. I think sometimes we take time for granted and feel free to waste it...but it is so important to really keep in mind what we want to accomplish, too!
    the-creationofbeauty.blogspot.com

    OdgovoriIzbriši
  4. Prelep post, stvarno me je odvukao u neki drugi univerzum, i zapitala sma se dosta toga, ne treba puno vremena da se pročita, ali dosta vremena ostaje u mislima, stvarno je odlično napisano i mnogo mi se sviđa :)
    I samo tvoje razmišljanje a i forma posta <3 <3 <3 <3

    Boomy's Place

    OdgovoriIzbriši
  5. Gorgeous post Love the poem xoxo Cris
    https://photosbycris.blogspot.com/2018/09/photographing-at-nobby-beach.html

    OdgovoriIzbriši
  6. great post

    http://cheremimi.blogspot.com/

    OdgovoriIzbriši